U početku korištenja, većina računalnih sustava je bila centralizirana. Počevši od najstarijih elektronskih računala koja su imala ogromnu jezgru i veći broj terminala, pa sve do koncepta NC-a (Network Computer).
Sve to je dovelo do razvoja računalnih mreža koje se sastoje od velikog broja računala, ne vodeći računa o tome da li su ta računala direktno kompatibilna, ali su ipak na neki način povezana.
Računalne mreže možemo podijeliti po tehnologiji prijenosa, veličini i topologiji (vidi u 1. poglavlje, 1. cjelina).
Podjela računalnih mreža prema tehnologiji prijenosa
Prema tehnologiji prijenosa, razlikujemo dva tipa mreža:
- difuzijske mreže (engl. broadcast network)
- mreže od točke do točke (engl. point-to-point network)
Kod difuzijskih mreža postoji jedan komunikacijski kanal kojeg dijele svi uređaji na mreži. U paketu koji se šalje mrežom postoji adresno polje koje određuje kojem uređaju je paket namijenjen. Primjeri su sabirnica (slika 2.) i prsten (slika 3.).
Mreže od točke do točke sastoje se od mnogo međusobno spojenih uređaja (slika 4.).
Paket na svom putu od izvora ka odredištu može proći više čvorova.
Obično lokalne mreže koriste difuzijski pristup, a veće mreže (globalne) koriste mreže od točke do točke.
Po načinu prospajanja prometa imamo:
- Veze od točke do točke (engl. point-to-point)
Jedan par čvorova povezan linijom. Podaci od izvora ka odredištu putuju preko više međučvorova. Kad čvorova koji nisu susjedni veza se uspostavlja:
- prospajanjem linija (uspostavi se kanal i svi podaci putuju istim putem - slika 5.)
-
prospajanjem poruka/paketa (Kod prospajanja poruka cijela poruka se šalje od čvora do čvora dok ne dođe do korisnika, dok se kod prospajanja paketa poruka podijeli na manje dijelove (pakete) i nakon toga mogu putovati različitim putovima kroz mrežu - slika 6.)
- Difuzijske (broadcast) veze
Postoji jedinstveni komunikacijki kanal koji dijele svi čvorovi na mreži, tako da pakete šalje jedan čvor, a primaju svi ostali. Svaki paket nosi adresu koja govori tko je primatelj.
[vrh]
Podjela računalnih mreža prema veličini
Prema veličini računalne mreže možemo podijeliti na LAN, MAN i WAN mreže. Pogledaj 1. poglavlje, 1. cjelina da vidiš objašnjenu podjelu, a u nastavku slijedi tablica veličina:
Tablica 1.
Udaljenost pojedinih čvorova/čvorišta |
Prikladna lokacija |
Tip mreže |
10 m |
soba |
LAN |
100 m |
zgrada |
1 km |
niz zgrada |
10 km |
grad |
MAN |
100 km |
država |
WAN |
1000 km |
kontinent |
> 1000 km |
planet |
Internet |
[vrh]
Podjela računalnih mreža prema topologiji
Kada se računala spajaju jedno na drugo, po linearnom sustavu, tada govorimo o sabirničkoj topologiji (linear bus topology). Glavna prednost sabirničke topologije je jednostavnost spajanja računala i periferija na mrežu, a također zahtijeva i puno manje kabla (medija općenito) od zvjezdaste topologije. Mane ove topologije su: cijela mreža pada u slučaju da se glavni kabel ošteti; potrebno je postaviti tzv. terminatore na kraju kabla koji čini okosnicu; vrlo teško identificirati mjesto problema u slučaju pada mreže; nije namijenjena za korištenje kao jedinstveno rješenje u zgradama. Ovaj tip topologije najčešće je bio korišten u nešto starijim mrežama koje su bile temeljene na koaksijalnom kablu.
Kada se zadnje računalo u nizu spaja na prvo računalo u nizu pri čemu se tvori prsten, tada govorimo o prstenastoj topologiji (ring topology). Prednosti ove topologije su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi čvorovi imaju isti pristup (brzina i sl.). Mane ove topologije su: najskuplja topologija; kvar jednog čvora vrlo lako može utjecati na rad ostalih čvorova; kompleksnost.
Kada se računala spajaju na centralni uređaj, pri čemu se tvori zvijezda, tada govorimo o zvjezdastoj topologiji (star topology). Prednosti ove topologije su: jednostavna instalacija i umrežavanje; bez smetnji za mrežu kada se spajaju/odspajaju uređaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mreži. Mane ove topologije su: veća zahtjevnost za kablom; ukoliko uređaj koji spaja računala prestane funkcionirati, sva računala spojena na nj ne mogu više komunicirati putem mreže; skupoća u odnosu na sabirničke topologije zbog potrebe kupovanja središnjeg uređaja za spajanje (hub, switch i sl.)
Kada svako računalo na mreži ima direktnu vezu sa svim drugim računalima na mreži, tada govorimo o isprepletenoj topologiji (mesh topology).
Kada se govori o stablastoj topologiji (tree topology), radi se zapravo o hibridnoj topologiji - grupe računala spojenih po zvjezdastim topologijama spojene su na okosnicu koja je rađena prema sabirničkoj topologiji.
Vizualno predočenje različitih topologija možete pogledati u sljedećoj tablici:
Tablica 2.
Tip topologije |
Izgled |
Sabirnička topologija |
|
Prstenasta topologija |
|
Zvjezdasta topologija |
|
Isprepletena topologija |
|
Stablasta topologija |
|
[vrh]
|